
Članak prenosimo u originalu
PIŠE: Ratko Martinović
Povodom izlaska Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, možebitnih promjena političke vlasti i gostovanja u emisiji ‘Konoplja na radiju’ Radio Studenta – novi blog posvećujem medicinskoj primjeni konoplje kao i potpunoj legalizaciji. Iako sve govorim kao predsjednik udruge ‘Medicinska konoplja’, zapravo nije riječ o nekom pretjeranom zaokretu ili radikalnijem aktivističkom pristupu već samo posve normalnom slijedu događanja s obzirom na probleme koji muče oboljele.
Neposredno prije izbora, Vladu RH pitali smo sljedeća pitanja:
1. Hoće li pravna osoba koja će uvoziti cvijet konoplje imati obavezu uvoza sva tri kemotipa konoplje? Ako je odgovor ne, molimo pojašnjenje.
2. Hoće li pravna osoba ovlaštena za proizvodnju ekstrakta, proizvoditi ekstrakt od sirovine iz uvoza? Ako je odgovor ne, molimo pojašnjenje
3. Kada možemo očekivati promjene Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, kako bi se omogućio domaći uzgoj?
4. Kada možemo očekivati širenje liste indikacija, za one indikacije za koje postoje znanstveni dokazi (kronična bol, neuropatska bol, poremećaj sna kod PTSP-a)?
5. Kada će se Ministarstvo zdravlja očitovati o Prijedlogu modela regulacije uzgoja konoplje za potrebe liječenja, Udruge ‘Medicinska konoplja’?
Snimak emislije:
Konoplja na Radiju – Legalizacija u Hrvatskoj – 12.11.2015. by Radio Student 100.5 Mhz on Mixcloud
A sada dolazimo do ključnih problema…
PROBLEM 1 >> nedefinirana minimalna i maksimalna cijena doze
Prosječna cijena 5 grama u standardiziranom pakiranju iznosi i do 100 eura, a to je prosječnom korisniku kanabisa doza dostatna za tri do pet dana. Kratkom računicom dolazi se do cifre od 600 eura mjesečno, ukoliko ne bude subvencije od strane zdravstvenog sustava ili neke jeftinije opcije.
PROBLEM 2 >> nedefiniran datum uspostavljanja hrvatske proizvodnje
Kako pravilnik sukladno slobodnom tržištu ne diktira odakle se kanabis mora kupovati, logično je da je jedina opcija uvoz. Priča se o osam subjekata koji mogu vršiti takvu djelatnost. No, potencijalna opasnost je to što nigdje nije jasno definiran krajnji datum do kojeg se na noge mora postaviti hrvatska proizvodnja koju bi po svemu sudeći trebao obavljati Imunološki zavod. Time je zakočen i razvoj znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj, kao i potencijalni izvoz
PROBLEM 3 >> nemogućnost osobnog uzgoja od strane oboljelih
Uzgoj za potrebe liječenja u vlastitom prostoru pruža brojne benefite bolesnicima. Cijena uzgoja konoplje s jedne strane nije visoka, dok bi kronični bolesnici koji koriste konoplju svakodnevno s druge strane imali velike izdatke pri kupnji lijeka. Ukoliko bi se dopustio uzgoj za osobne potrebe liječenja, oboljelima slabijeg imovinskog stanja omogućilo bi se da na jeftin način dođu do lijeka. Na taj način rasteretio bi se i dio sustava medicinske konoplje. Trenutna situacija na terenu je takva da velika većina oboljelih nabavlja lijek upitne kvalitete na crnom tržištu. Ta populacija oboljelih je u nezavidnom položaju i bolesnici doslovno ovise o interesima kriminalnog miljea, što često dovodi i do situacija gdje se bolesnicima prodaju pripravci koji ili su izrazito loše kvalitete ili nemaju nikakve veze s konopljom. Cijene takvih proizvoda na crnom tržištu su izrazito visoke. Manji dio oboljelih, uglavnom zbog cijene, upustio se u uzgoj za svoje potrebe. Ta populacija oboljelih je u znatno boljoj poziciji. Kvaliteta lijeka je u pravilu na izrazito visokoj razini, a cijena lijeka je niska.
Druga važna činjenica je mogućnost uzgoja adekvatnih sorti za nečiju tegobu. Konoplja kao i većina lijekova ima izrazito individualno djelovanje, što i potvrđuju preporuke za doziranje farmaceutskih lijekova na bazi kanabinoida. U svim sortama konoplje za sada su identificirana ukupno 254 aktivna sastojka. Postoji preko 1000 sorti konoplje na svijetu, i svaka od tih sorti ima specifičan sastav i udio aktivnih tvari. Za sada se proučava djelovanje svega 5-6 fitokanabinoida, dok su oskudna klinička ispitivanja provode u nedovoljnoj širini tek za dvije aktivne tvari (THC, CBD). S druge strane nekoliko vrhunskih svjetskih znanstvenika s polja kanabinoida, proučava tzv. “Entourage effect”, koji govori o sinergijskom učinku različitih aktivnih tvari, a koji ima znatno jači učinak od pojedine aktivne tvari. Izbor sorte za liječenje je izuzetno važan, i najčešće je ključan u liječenju neke bolesti ili olakšavanju simptoma. Za očekivati je da će oboljeli koji već uzgajaju nastaviti sa takvom praksom, što znači da ukoliko im se ne dozvoli uzgoj, da će i dalje biti u sukobu sa zakonom, što je potpuno besmisleno.
Prakse SAD-a i Kanade pokazuju da se “curenje” konoplje na crno tržište događa kada treće osobe (caregivers) uzgajaju za potrebe bolesnika. Zabilježeni su i slučajevi kada je od licenciranih proizvođača konoplja pronalazila put do uličnih dilera. Oboljeli koji uzgajaju za svoje potrebe u pravilu nisu dio crnog tržišta, količine koje bolesnici uzgajaju su neznatne, i zapravo nema podataka iz SAD-a i Kanade o slučajevima kada su bolesnici zlouporabili sustav. Motivi zbog kojih bolesnici uzgajaju su daleko od kriminalne aktivnosti.
PROBLEM 4 >> prekratak popis bolesti, prekratak popis bolesti
Iako je naznačeno kako se kanabis može koristiti za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a, to nije dovoljan popis niti dijagnoza s obzirom na rezultate iz prakse. Kanabis se u praksi (naročito ulje Ricka Simpsona) pokazao kao lijek u određenom broju slučajeva (gdje je tijelo bolesnika dobro reagiralo, sorta je pogođena, a ulje dobro spravljeno) te bi se kao takav trebao i primjenjivati – ovo je slučaj gdje praksa ide daleko ispred teorije. Također je i popis bolesti prekratak pa bi najlakše i najbezbolnije bilo isti prepisati od zemalja s daleko progresivnijim zakonicima i pravilnicima – čime bi se poglavito pomoglo najčešćim korisnicima – oboljelima od PTSP-a i kroničnih bolova.
PROBLEM 5 >> nemogućnost preventivnog korištenja lijeka
S obzirom na postojanje endokanabinoidnog sustava kod čovjeka, a i postojanje znanstvenih istraživanja o toj temi – kanabis se može koristiti i kao preventivni lijek. Samim time bi i rekreacijska uporaba biljke bila itekako povoljna za svakog korisnika, što u praksi znači samo jedno – potrebna je potpuna legalizacija uz regulaciju. Udruga ‘Medicinska konoplja’ predlaže model regulacije u kojem za početak ‘regulatorno tijelo za medicinsku konoplju izdaje dozvole bolesnicima koji žele uzgajati za potrebe vlastitog liječenja. Uzgajati mogu samo oboljeli ili članovi najuže obitelji, i to isključivo u prostoru bolesnika. Dozvoljeno je uzgajati 9 biljki u cvjetanju za potrebe vlastitog liječenja. Svi koji uzgajaju za potrebe liječenja, moraju u policiji prijaviti prostor u kojem uzgajaju. Policija u bilo kojem trenutku može pregledati zalihe lijeka, provjeriti uzgoj i dobiti podatke o doziranju lijeka. Nevladin sektor bi putem udruga i savjetodavnih službi pružio sve nivoe pomoći oboljelima što je s obzirom na subjektivnu pozadinu i učinke terapije medicinskom konopljom nužnost.’ Kasnije se riječ ‘bolesnik’ vrlo lako može promijeniti u ‘punoljetni državljanin Republike Hrvatske’ dok bi se pojedine rečenice izbrisale.
PROBLEM 6 >> uskraćeno prirodno pravo osobnog odabira liječenja od strane oboljelog
Prirodno pravo svakog čovjeka je da u prirodi sam sebi uzgoji ili ubere hranu, ali i lijek. To načelo je prakticirano kroz čitavu povijest čovječanstva, no u današnjem sustavu se polako dokida takva praksa. Svaki čovjek je jedini vlasnik svoga tijela, i kao takav ima neotuđivo prirodno pravo na izbor lijeka, način liječenja ili neliječenja. Dobrobit uzgoja za osobne potrebe liječenja leži u samoj aktivnosti uzgoja. Naime, oboljeli uzgajivači osjećaju pozitivne psihološke efekte i u samoj činjenici da sami sebi uzgajaju lijek. Uzgoj bilja je sam po sebi aktivnost koja ima pozitivne učinke na čovjeka, no kada bolesnici koji su često u lošoj psiho-fizičkoj kondiciji, počnu sa uzgojem biljke koja ih liječi, tada se ta aktivnost izrazito pozitivno odražava na njihovo opće stanje.
Za kraj, dva citata koja su u ovom slučaju nužna:
‘UVIJEK ĆU RADIJE ILEGALNO ŽIVJETI NEGO LEGALNO UMRIJETI’
‘NE SVIĐA MI SE KRŠITI ZAKON I DILERIMA DAVATI VELIKE SVOTE NOVCA… ALI MI SE SVIĐA HODATI, GOVORITI, ČITATI, PISATI I VIDJETI!’
Kanabis je primjer kako kroz svega pet godina aktivizam može od najgore moguće osude i stigmatizacije rezultirati društvenim promjenama. Ovo je mali korak za oboljele, ali veliki za aktiviste. Sljedeća misija za mene predstavlja borbu za legalizaciju psihoaktivnih biljaka – bilo za religijske ili medicinske svrhe…
IRKA komentar:
Svaka vrsta legalizacije je bolje nego nikakva. Zato Čestitke komšijama, saborcima, drugarima (#FreeHuanito )…
Ministar Lončar jr objavio da će biti legalizacije ulja od kanabisa do kraja godine i da će biti u apotekama na recept, što baca senku na istinitost njegove objave, ili bar jednog njenog dela.
No kako bilo, ne odustajemmo dokle god Kanabis ne bude rangiran kao i Cvekla, Nana, Kamilica….
Preuzeto sa: http://blog.vecernji.hr/
http://blog.vecernji.hr/ratko-martinovic/potpuna-legalizacija-kanabisa-najbolja-pomoc-oboljelim-osobama-7452
Priredio IRKA tim
Facebook
Twitter
Google+
YouTube
Tumblr
RSS