
Studija Uniiverziteta u Koloradu i Kentakiju, odelenja za psihologiju, neuropsihijatriju i nauku o mozgu je utvrdila, da ne postoji nikakva razlika u mozgu korisnika marihuane o odnosu na one koji ne koriste, ni kod tinejdžera, niti kod odraslih! „Dobili smo MRT analize visoke rezolucije, i istražili smo razlike u sivoj masi među grupama u strukturama za koje je bilo sugerisano da su povezane sa korišćenjem marihuane: čeonom režnju, amigdaliodnom jedru i malom mozgu. Nije bilo statistički značajnih razlika u zapremini ili obliku pomenutih delova mozga između svakodnevnih korisnika i nekorisnika marihuane.“
Rej Stern (Ray Stern)
02. 02. 2015.
Prošle godine, mediji i protivnici legalizacije marihuane posvetili su mnogo pažnje studiji koja je sugerisala da svakodnevno korišćenje marihuane izaziva disfunkcionalnost mozga.
Novo istraživanje, koje po autorima koristi bolje postupke i naučne metode, ukazuje da ta tvrdnja a i druge glasine o promenama moždane strukture izazvane kanabisom jednostavno nisu istinite.
Autori nove studije, „Svakodnevna upotreba marihuane nije povezana sa ocenom morfometrije mozga kod adolescenata ili odraslih“ koja je objavljena u poslednjem izdanju Žurnala neuronauke (the Journal of Neuroscience), sugerišu da je upotreba alkohola zapravo bila odgovorna za nalaze prethodne studije vezane za promene u mozgu.
Sažetak nalaza studije objavljen je prošle nedelje na sajtu Žurnala. Tamo je opisano kako naučnici nisu mogli da potvrde nalaze prethodnog istraživanja koje je tvrdilo da je upotreba kanabisa “povezana sa razlikama u zapremini i obliku kod supkortikalnih struktura…“
Novo istraživanje je sproveo tim sastavljen od šest istraživača, među kojima su bili i Barbara Vejland (Barbara Weiland) sa Odeljenja za psihologiju i neuronauku Univerziteta u Koloradu i Brendan Depju (Brendan Depue) sa Univerziteta Luivil u Kentakiju.
Izveštaji magnetne rezonantne tomografije (MRT) 29 odraslih i 50 adolescenata koji svakodnevno koriste marihuanu bili su upoređeni sa izveštajima istog broja odraslih i adolescenata koji ne koriste marihuanu.
Grupe su bile jednake kod presudne promenljive, upotrebe alkohola, u znatno većoj meri nego kod prethodno objavljenih studija, navodi zaključak studije. „Dobili smo MRT analize visoke rezolucije, i istražili smo razlike u sivoj masi među grupama u strukturama za koje je bilo sugerisano da su povezane sa korišćenjem marihuane: čeonom režnju, amigdaliodnom jedru i malom mozgu. Nije bilo statistički značajnih razlika u zapremini ili obliku pomenutih delova mozga između svakodnevnih korisnika i nekorisnika marihuane.“
Tim istraživača ukazuje na to da je nedostatak razlike veoma upečatljiv i da nije bilo čak ni naznaka „umerenih efekata“.
Nova studija znači da MATFORCE, grupa iz okruga Javapaj (Yavapai) u Arizoni koja se protivi potencijalnoj legalizaciji kanabisa 2016. godine, treba da koriguje svoju propagandu. Saglasno letku sa „činjenicama“ kojeg je ova grupa nedavno izdala, istraživanja pokazuju „da korišćenje marihuane izaziva oštećenja mozga u razvoju, kao i gubitak IQ poena“.
Deo o upotrebi trave i koeficijentu inteligencije kod adolescenata je već bio raskrinkan i u vreme kada je MATFORCE objavila svoje podatke. Novo istraživanje sugeriše da prethodni rezultati nisu uzeli u obzir konzumaciju alkohola.
Jedno područje mozga koje nova studija nije pokrila bilo je orbitofrontalni korteks (OFC). Taj deo mozga o kome se malo zna može biti oštećen korišćenjem marihuane, prema istraživanju od prošle godine kojeg je predvodila Frančeska Filbi (Francesca Filbey) sa Univerziteta u Teksasu iz Dalasa.
Pitali smo danas Filbi da li je njeno istraživanje kontrolisano i za alkohol. Odgovor je bio potvrdan.
“U našem naučnom radu, izvršili smo dve analize. Jednu bez kontrolisanja drugih supstanci, kao što je alkohol, i drugu koja je isključivala osobe koje su koristile bilo koju drugu supstancu, kao što su alkohol i nikotin. Obe analize su pokazale isti rezultat” odgovorila je Filbi.
Za orbitofrontalni korteks se veruje da pomaže kontolisanje sposobnosti donošenja odluka kod ljudi i razumevanje nagrada i kažnjavanja za određene aktivnosti. To je veoma bitan deo mozga kada se razmatra zavisnost od supstanci, tako da fizičke promene u tom delu mogu biti presudne.
Sa druge strane, delovi mozga koje su proučavali istraživači iz Kolorada i Kentakija takođe pomažu kontrolisanje donošenja odluka, kao i svega ostalog, uključujući kratkoročno i dugoročno pamćenje. Čini nam se da nedostatak primetljivih promena u ovim bitnim delovima mozga briše tvrdnje da korišćenje marihuane stvara nenormalnosti u mozgu.
Ipak, ostavili smo poruku za Dr Vejland sa pitanjem zašto njena studija nije pokrila i orbitofrontalni korteks. Javićemo vam ako dobijemo odgovor.
( Department of Psychology and Neuroscience, University of Colorado Boulder, Boulder, Colorado 80309, and Department of Psychological and Brain Sciences, University of Louisville, Louisville, Kentucky 40292 )
Prevod: Slobodan Petrović i IRKA tim
24. 06. 2015.
Izvor: http://www.phoenixnewtimes.com/…/daily-marijuana-use…
ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Legalizacija nema uticaj na adolescentsku upotrebu marihuane
Facebook
Twitter
Google+
YouTube
Tumblr
RSS